Najave

Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA
Utrka „Stazama Bosne Srebrene“
13.5.2021.Srebrenica

U Srebrenici je održana utrka na 10 km s više od 200 sudionika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Cilj je bio pokazati da u Srebrenici treba biti života i da joj treba pomoći.

Dugo iz Srebrenice nisu stizale vijesti bez političke pozadine i priča političara. U nedjelju (9.5.) je pak, zahvaljujući sarajevskom udruženju „Dečki u plavom", koje organizira maratone i atletske utrke na duge staze u BiH, održan prvi „maraton", utrka na 10 kilometara nazvana „Stazama Bosne Srebrene".

Primarni razlog da se organizira ova utrka, kako ističe predsjednik udruženja Darko Lončar, bilo je to što Srebrenica nema profesionalnih sportskih natjecanja i cilj je da ova utrka postane tradicionalna. „Prije svega želimo pokazati da u Srebrenici treba biti života i drugim danima osim obilježavanja ratnih godišnjica i da Srebrenici treba pomoći djelom, a ne samo riječima", kaže Lončar.

On je naglasio i da se organiziranjem utrke pod nazivom „Stazama Bosne Srebrene" željelo podsjetiti na bogatu povijest ovog dijela BiH u kojem se Srebrenica 1291. godine spominje prvi put u povijesti kao franjevačka provincija Bosna Srebrna.

Tijekom utrke svi sudionici su nosili isključivo bijele majice s oznakom manifestacije i nije bilo vjerskih, stranačkih, niti bilo kakvih drugih obilježja. Iako je organizaciju manifestacije podržala lokalna vlast i prisutni su bili vodeći ljudi izvršne i zakonodavne vlasti općine Srebrenica, nije bilo službenih političkih govora i obraćanja političara.

Svi sudionici su se pridržavali epidemioloških mjera i do samog starta utrke su nosili zaštitne maske. Među natjecateljima je bilo starih i mladih, kako žena tako i muškaraca. Pobjednica u ženskoj konkurenciji prve utrke „Stazama Bosne Srebrene" bila je Adela Ćomor, Ivana Perlain-Uzunović bila je druga, a Sandra Gangof je kao treća stigla na cilj. Najbrži u muškoj konkurenciji bio je Uroš Gutić iz Nevesinja, drugo mjesto je osvojio Emir Hastor iz Goražda, a treći je bio Alija Imamović iz Sarajeva.

Pored natjecatelja iz BiH sudjelovali su i atletičari iz Hrvatske, Srbije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Jedan od njih je i Borko Jeremić, koji je, kako kaže, predstavljao dvije države. „Rođen sam u Loznici u Srbiji, a živim i radim u Frankfurtu u Njemačkoj, odakle sam i došao s društvom iz kluba na ovo natjecanje. Prvenstveni cilj mi je druženje i upoznavanje novih ljudi", kaže Borko Jeremić.

Na ovoj sportskoj manifestaciji Srebrenicu su kao domaćini predstavljali nekolicina mladih, među kojima najviše iskustva u trčanju ima Mirsad Siručić, koji je po struci pravnik. „Moja ljubav prema trčanju je postojala od kako znam za sebe, ali ovo je sada za mene jedan ispusni ventil. Život u Srebrenici je prilično monoton i čovjek mora tražiti neku svoju pozitivnu priču koju sam ja našao u trčanju bez kojeg sada ne mogu živjeti. Sudjelovao sam na mnogo utrka, ali ovo je prvi put da trčim pred mojim sugrađanima pred kojima se želim dokazati, ali i drugima pokazati i dokazati da u Srebrenici ima života i da će ga biti."

U utrci je sudjelovala i Samira Džidić iz Zenice, koja se natjecala u invalidskim kolicima. Samira kaže da voli sport i da je u Srebrenici prvi put, ali ovo nije bila njezina prva utrka: „Pošto sam osoba s invaliditetom ovu utrku posvećujem borbi za ljudska prava za koja mislim da su baš ovdje u Srebrenici još uvijek najvažnije pitanje."

No, najprominentniji sudionik utrke bio je Džemal Jašarević. On je široj javnosti postao poznat po dokumentarnom filmu „Džemo", priči o maratoncu koji uzgaja krave i živi od prodaje mlijeka. Kao neposredan, uvijek nasmijan, običan čovjek iz naroda, Džemo je i u Srebrenici bio miljenik publike. Mnogi su htjeli imati fotografiju s njim. „Nakon filma i ove popularnosti koja godi, osjetio sam kao obavezu da još više treniram, ozbiljnije se pripremam, kako bih postigao još bolje rezultate. Trčeći obavljam svakodnevni posao i tako stječem formu." Džemo je na cilj stigao četvrti, odnosno prvi u svojoj starosnoj kategoriji.

Za ono malo građana Srebrenice, usprkos pandemiji, ova manifestacija i lijep i sunčan nedjeljni dan bili su pravi praznik, iako se i službeno slavio 9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom. „Konačno poslije svih onih predizbornih i poslijeizbornih svađa i podizanja međunacionalnih tenzija, teških riječi, nerijetko i uvreda, da doživimo i jedan lijep dan u kojem se nećemo dijeliti na ´naše´ i ´njihove´ i u kojem ćemo uživati svi podjednako", rekao je jedan stariji Srebreničanin, izrazivši žaljenje zbog odlaska mladih iz ove posrnule sredine.

Izvor: dw.com