Župe

Samostani i župe

Sarajevo – samostan sv. Pavla Franjevačka teologija

U samostanu sv. Pavla u sarajevskom naselju Butmir (u upotrebu je krivo ušao naziv Nedžarići) od 1968. godine, kada je napravljen ovaj samostan, smještena je Franjevačka teologija (visoka filozofsko-teološka škola). Povijest je ove škole dakako znatno dulja. U osmanskom razdoblju franjevački kandidati su se školovali u vlastitim i inozemnim učilištima na hrvatskom i ugarskom području, te u Austriji i Italiji. Kada je franjevačka redodržava Bosna Srebrena svedena u granice današnje BiH 1757. godine, ona je ostala bez svojih učilišta, pa su se kandidati školovali u inozemstvu (Austrija, Italija), ali i u Hrvatskoj. Od godine 1785. franjevci za školovanje koriste zakladu koju je ustanovio car Josip II. Tu su zakladu imali na raspolaganju sve do konca 19. stoljeća. Odlukom rimske Propagande iz godine 1841. zabranjeno im je da se školuju u austrijskim zemljama. Mogli su to činiti još jedino u Italiji. To je potaknulo franjevce da sami organiziraju viša bogoslovna učilišta na tlu Bosne. Ona su s radom započela godine 1851. u Fojnici i Kreševu. Od godine 1853. velik dio franjevačkih bogoslova školuje se u Đakovu, zahvaljujući zalaganju biskupa Strossmayera. Tu su ostali do 1876. godine, kada su pod pritiskom madžarskih vlasti prešli u Ostrogon, ali su ga god. 1880. svojevoljno napustili. Od godine 1883. do 1898. ponovno su na školovanju u Madžarskoj - u gradu Pečuhu. Kroz cijelo to vrijeme jedan se dio kandidata školovao u bosanskim bogoslovnim učilištima, razmještenim po samostanima, a bilo ih je koji su studij završavali u Italiji ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji.

Godine 1905. sva se učilišta združuju u jedno i smještaju u livanjski samostan (Gorica), gdje ostaju četiri godine. Odatle je bogoslovija god. 1909. definitivno premještena u Sarajevo (samostan Sv. Ante). God. 1940. započela je u Kovačićima u Sarajevu gradnja nove bogoslovije. Ona je 1944. godine podignuta na rang fakulteta i predviđena da bude obrazovna ustanova svih hrvatskih franjevaca. U novoizgrađenu zgradu franjevci su uselili 1942. godine. Prisilno su je morali napustiti 3. svibnja 1947. godine. Zgrada Teologije, zajedno s crkvom i svim nekretninama, prešla je presudom vrhovnog suda NR BiH "u vlasništvo Državnog Erara u naplatu ratne dobiti, na koju je osuđen Provincijalat" (Bosna Srebrena, 1947 , br. 4, str. 22). Sva je imovina procijenjena na 5.060.000 dinara. Teologija je ponovno preseljena na Bistrik u samostan Sv. Ante.

samostan_sv._pavla_-_sarajevo_2.jpg

U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata na našoj Teologiji studirali su i hercegovački studenti sve do godine 1990. Budući da je samostanska zgrada na Bistriku bila pretijesna, dio je studenata bio smješten u Visokom (mlađa godišta), i tamo je za njih bila organizirana nastava.

Tako je to bilo do godine 1968, kad je otvorena nova zgrada Teologije u Sarajevu (Butmir), gradnja koja je započela 22. travnja 1966. po projektu arhitekta Zdravka Ćuka. Do god. 1968. dovršen je studentski dio, te dio za sestre s kuhinjom i blagovaonicom. Godine 1971-72. podignut je profesorski dio, a zadnja faza zgrade (dvorana i crkva) izgrađena je 1974-75. godine. Dvorana (amfiteatar) uređena je 1989. god. po projektu arhitekta G. Jovanovića. Sredinom sedamdesetih godina okoliš Teologije lijepo je uređen različitim parkovskim sadnicama. Postoji također i vrt u kojem se uzgajaju povrtne kulture. Cijeli samostanski posjed je ograđen god. 1984. po nacrtu Z. Ugljena mrežastom betonskom ogradom.

Godine 1992. kada je zgradu zaposjela srpska vojska teologija nastavlja s radom u Samoboru kroz sljedećih gotovo pet akademskih godina. Koncem veljače 1996. godine srpska je vojska napustila zgradu Teologije i dio Sarajeva gdje je zgrada smještena. Ostavili su je posve devastiranu i opljačkanu, odnijevši sav knjižni fond, više stotina umjetničkih djela i kućni namještaj. Početkom ljeta iste godine započela je obnova teško oštećene zgrade. Radovi su potrajali do ožujka 1997., kada je zgrada u bitnome obnovljena za svoju prvotnu namjenu tako da se Teologija, nakon gotovo deset semestara provedenih u Samoboru, 20. ožujka 1997. vratila u Sarajevo.

Filozofsko-teološki studij traje dvanaest semestara (četiri filozofije i osam teologije). Studenti i profesori imaju na raspolaganju bogatu knjižnicu s naslovima knjiga iz filozofije, teologije, povijesti, književnosti... na hrvatskom i više stranih jezika, velik broj naslova periodičnih publikacija, te vrijedna inozemna i domaća enciklopedijska izdanja. Na Teologiji izlaze revija "Jukić", "Bilten Franjevačke teologije" i „Bosna franciscana“.

Crkvu Sv. Pavla, čija je unutrašnjost uređena po projektu Zlatka Ugljena god. 1984, ukrašavaju likovna djela kipara Šime Vulasa: brončani križ (1976. god) i monumentalni reljef u drvu (Spomenik Kristovoj i čovjekovoj patnji, 1978. god.), križni put u mozaiku ak. slikara Zlatka Price (1990. god.), te dva brončana reljefa kiparice Marije Ujević. Tabernakul (mramor, bronca, staklo) koji je postavljen 1999. djelo je Zlatka Ugljena. Izuzevši likovna djela, crkva je sva u bijelome: zidovi i strop, mramorni pod, oltar i klupe - sve odiše čistom jednostavnošću bjeline.

Zajedničke prostorije na Teologiji do 1992. godine ukrašavala su djela: Đure Sedera, Ljube Ivančića, Valerija Michielija, Vasilija Jordana, Krune Bošnjaka, Nade Pivac, Ante Kajinića, Ljube Laha i dr. Sva ta djela kao i nekoliko privatnih kolekcija nestala su u pljački Teologije što ju je izvela srpska vojska, koja je zaposjela zgradu 8. lipnja 1992. godine. Nakon rata i obnove zgrade, na ovoj ustanovi mjesto je našlo dvadesetak djela nekolicine umjetnika, uglavnom sakralne tematike: Ljube Ivančića, Đure Sedera, Kuzme Kovačića, Igora Rončevića, Miroslava Šuteja, Mile Blaževića, Dražena Trogrlića, Vladimira Blažanovića, Zlatka Kesera, Affana Ramića, Josipa Marinovića, i dr.

Danas u samostanu sv. Pavla živi 12 profesora i odgojitelja, jedan časni brat te 37 bogoslova. Među njima su i dvojica franjevaca iz afričke države Kongo, koji studiraju teologiju zajedno s bosanskim franjevcima.

Više informacija o samostanu i franjevačkoj Teologiji na službenoj web-stranici:

http://franjevackateologija.ba/

fra Mile Babić, gvardijan, prof., diskret, povj. KSA, knjižničar    

fra Leon Kikić, sam. vikar, ekonom, prof., diskret

fra Petar Jeleč, definitor, prof., diskret, dopisnik BS i SR, promotor SR, suradnik FIA-e i prov. web stranice

fra Ivan Bubalo, prof., ispomoć u župi Kiseljak

fra Marko Karamatić, prof., kroničar, povjerenik KSA

fra Anto Popović, prof.

fra Vili Radman, definitor, prof.

fra Miro Jelečević, prof., ispomoć u župi Banbrdo

fra Danimir Pezer, dekan, prof., diskret

fra Josip Jozić, prof., ispomoć u župi Vareš

fra Danijel Nikolić, I. meštar bogoslova, diskret

fra Šimo Ivelj, prof., II. meštar bogoslova

tel: 033/453 266; 033/460 617; fax: 033/460 507

[email protected]

tel: 033/453 266; 033/460 617; fax: 033/460 507

[email protected]