Najave

21.11.2019. Dobrinja - Sarajevo

Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA

Udruga bosanskih franjevaca u Njemačkoj

Bosanski franjevci su doduše uglavnom vezani za svoju matičnu provinciju Bosnu Srebrenu, na čijem području velika većina živi i djeluje. Još od osnutka naše franjevačke obitelji sve do danas bilo je i ima franjevaca naše zajednice koji su, slijedeći naputak sv. Franje Asiškoga da je cijeli svijet naš samostan, kao studenti, redovnici, prognanici ili izbjeglice, djelovali i djeluju izvan provincijskih granica. Bosansko-franjevačke veze s njemačkim govornim područjem datiraju još od srednjega vijeka, od kontakata sa saskim franjevcima. Princeza Marija Kotromanić odnosno Marija od Helfensteina, koju su odgojili franjevci u Kraljevoj Sutjesci i Budimu, udala se u 14. st. za njemačkog grofa Helfensteine kod Geislingena. Te veze s njemačkim govornim područjem osobito su pojačane pri kraju otomanske okupacijske vladavine u Bosni i Hercegovini te nakon Berlinskoga kongresa 1875., na kojem je Bosna i Hercegovina pripala Austrougarskoj, koja ju je 1914. i anektirala.

Početkom šezdesetih godina 20. st. dolazi do masovnoga odlaska naših vjernika na tzv. „privremeni rad“ u zapadnoeuropske zemlje, ponajviše u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Uprava Provincije šalje ponajprije nekoliko franjevaca u njemačke župe u biskupiji Essen, kako bi svojim radom pomogli izgradnju nove zgrade Franjevačke Teologije. Prema odluci biskupije Limburg fra Tomislav Međugorac i fra Vitomir Slugić osnivaju 1964. hrvatsku katoličku zajednicu u Frankfurtu i djeluju u njoj nekoliko godina. Oni su međutim uskoro morali napustiti Frankfurt, budući je ondašnja Biskupska konferencija Jugoslavije optužila bosanske franjevce kao politički nepodobne te u najveće njemačke gradove poslala franjevce splitske Provincije Presv. Otkupitelja, iako su vjernici velike većine hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj upravo katolici iz Bosne i Hercegovine. Tako u  vjerskom životu i aktivnostima misija velikom većinom sudjeluju upravo vjernici iz BiH.

udruga_bosanskih_franjevaca_1.jpg

Bosanski franjevci su unatoč tomu svojim djelovanjem i zaradom za važne provincijske projekte uspjeli izgraditi zgradu visokog teološkoga učilišta na Butmiru (Neđaricima) te održavati najvažnije druge provincijske ustanove, kao sto su Sjemenište u Visokom, Novicijat, franjevacki samostan sv. Ante na Bistriku, zgrade provincijske uprave itd. Pokojni fra Jakov Kuprešanin je najzaslužniji za izgradnju franjevačkog muzeja na Gorici u Livnu. Pokojni fra Augustin Dragun prvi je priskočio u pomoc Franjevačkoj teologiji, koja je u vrijeme rata bila izmještena u Tučepe pa u Samobor, a danas bosanski franjevci u Njemačkoj svojom novčanom pomoću doprinose funkcioniranju provincijskih odgojnih ustanova i drugih važnih projekata u Provinciji.

Do 1994. nije bilo strukturalnog organiziranja bosanskih franjevaca u Njemačkoj. Te godine, usred rata u BiH, u Moersu je osnovan Antoniusbrot e. V. (Kruh sv. Ante za Njemačku), a prvi predsjednik postao je fra Anto Batinić. Upravo je Antoniusbrot, uz veliko zalaganje njemačkih članova, osobito gospođe Brigitte John, Doris Otto i fra Petera Amendta, u BiH poslao znatnu humanitarnu pomoć. Djelovanje ove udruge, čija je posljednja predsjednica bila Brigitte John, prestalo je 2013. godine.

udruga_bosanskih_franjevaca_2.jpg

I sami fratri morali su se organizirati u jednu udrugu zbog socijalno-pravnih i financijskih razloga. Ponajprije su početkom 2000. godine bili članovi jedne udruge (Udruga katoličkih redovničkih zajednica sa sjedištem u Neuwiedu), koju čini oko 70 sličnih redovničkih inozemnih udruga, koje djeluju u Njemačkoj. Uglavnom se radi o reguliranju mirovinskog, zdravstenog i socijalnog osiguranja te poreznih pitanja. Potom su unutar te udruge bosanski franjevci morali 2006. osnovati zasebnu Udrugu bosanskih franjevaca (Gemeinschaft der bosnischen Franziskaner e. V.), koju je kao takvu priznao i jedan njemački upravni sud. Udruga djeluje do danas, ali je 2017. istupila iz krovne udruge u Neuweidu te se osamostalila. Trenutno 8 bosanskih franjevaca djeluju u hrvatskim katoličkim misijama (Münster, Moers, Krefeld, Aachen, Wiesbaden, Göppingen/Geislingen, Giessen, Traunreut) a 7 u njemačkim župama odnosno njemačkoj pastvi (Krefeld, Wipperführt, Frankfurt, Palling, Ortenburg). Svojim radom, zalaganjem i prijateljstvima oni omogućuju da najvažnije ustanove Bosne Srebrene imaju kakvu takvu financijsku sigurnost.

Nova adresa Udruge bit će uskoro poznata.                                    

Udruga bosanskih franjevaca u Njemačkoj