Najave
Pridruži nam se
Franjevačka teologija - Sarajevo
Bosanski franjevci već više od sedam stoljeća neprekinuto djeluju na tlu Bosne i Hercegovine. Jednako je duga i povijest njihova školstva. Podaci o školstvu u ranijim razdobljima su, međutim, vrlo oskudni. Ipak znamo da je u 14. stoljeću Bosanska franjevačka vikarija neko vrijeme imala svoju teološku školu u Đakovu.
Do pravog zamaha franjevačkog školstva dolazi u posttridentinskom razdoblju, napose u 18. stoljeću. Tada je franjevačka provincija Bosna Srebrena, koja se protezala od Jadrana do Budima, imala više visokih učilišta. Nakon odvajanja pojedinih njezinih područja 1735. i 1757. godine, Bosna Srebrena, koja je tada svedena na granice Bosne i Hercegovine, ostala je bez svojih učilišta, pa je svoje kandidate slala na studij u zemlje pod habsburškom krunom i u Italiju.
Godine 1851. bosanski su franjevci osnovali teološka učilišta u Fojnici i Kreševu, što je označilo početak visokog školstva na tlu BiH uopće. Od 1853. velik se dio franjevačkih kandidata školovao u Đakovu. God. 1876. oni su se preselili u Ostrogon, a 1883. u Pečuh. Kroz cijelo to vrijeme dio je kandidata stjecao izobrazbu u bosanskim bogoslovnim učilištima. God. 1898. bogoslovi su se iz Pečuha definitivno vratili u Bosnu, ali još nije bilo uvjeta da se okupe na jednome mjestu. Najzad je god. 1905. u Livnu objedinjen teološki studij za cijelu Bosnu Srebrenu. Odatle je Teologija 1909. preselila u Sarajevo u samostan Sv. Ante na Bistriku.
Godine 1942. u sarajevskoj četvrti Kovačići podignuta je nova zgrada Teologije. Dvije godine kasnije (1944.) Teologija je izdignuta na rang fakulteta. No, već 1947. komunistička vlast je novopodignutu zgradu, nakon samo pet godina od izgradnje, oduzela franjevcima i u njoj smjestila Šumarski i Poljoprivredni fakultet. Od tada pa kroz slijedećih dvadeset godina Teologija je ponovno djelovala u samostanu Sv. Ante.
Novu zgradu Teologije franjevci podižu u sarajevskoj četvrti Nedžarići od 1966., a nakon dvije godine (1968.) u njoj je započeo redoviti školski rad. Teologija je tu ostala 24 godine – tj. do 8. lipnja 1992. kada je zgradu zaposjela srpska vojska. Od tada je Teologija nastavila s radom u Samoboru kroz slijedećih gotovo pet akademskih godina.
Koncem veljače 1996. srpska je vojska napustila zgradu Teologije i dio Sarajeva gdje je zgrada smještena. Ostavili su je posve devastiranu i opljačkanu, odnijevši sav knjižni fond, više stotina umjetničkih djela i kućni namještaj. Početkom ljeta iste godine započela je obnova teško oštećene zgrade. Radovi su potrajali do mjeseca ožujka 1997., kada je zgrada u bitnome osposobljena za svoju prvotnu – školsku – namjenu.
Konačno nakon gotovo deset radnih semestara provedenih u Samoboru, 20. ožujka 1997. Teologija se vratila u Sarajevo. Na Teologiji uz franjevačke kandidate studiraju i studenti civili.
Život u Bogosloviji
Život franjevačkih bogoslova na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu odlikuje se raznovrsnošću i posjeduje sebi svojstven tempo i dinamiku. Njegove su temeljne sastavnice molitvena i studijska.
Radni dan započinje u 7 sati Jutarnjom molitvom i euharistijom. U 8.15 počinju predavanja koja traju do podne. U 12.15 je Srednji čas, a u 12.30 ručak. Ako je lijepo vrijeme, poslije ručka bogoslovi igraju nogomet. Poslijepodnevna predavanja počinju u 15.30 i završavaju u 17.15. U 17. 30 nekoliko dana u tjednu svirači i pjevači imaju probu tamburica i pjevanja. U 18.30 je Služba čitanja i pjevana Večernja molitva. Poslije večere glumci imaju probe.
Osim liturgijskog molitvenog života u klerikatu se njeguje i pučka pobožnost. U svibnju i listopadu svaku večer prije Službe čitanja moli se krunica, a tijekom godine krunica se moli subotom. U korizmi svakog petka bogoslovi obavljaju pobožnost Puta križa. Svakog zadnjeg petka u mjesecu bogoslovi imaju jednodnevnu duhovnu obnovu i euharistijsko klanjanje, a prvi tjedan u korizmi održavaju se duhovne vježbe. Za život i rad bogoslova posebno se brinu njihov meštar i duhovnik. Duhovnik svakog petka bogoslovima drži razmatranje i na raspolaganju je za ispovijed i razgovor.
Studij za bogoslove do svećeničkog ređenja traje šest godina, tj. 12 semestara. Bogoslovi koji postignu dobar uspjeh za vrijeme studija bivaju nagrađeni na Dan Teologije, a preko ljeta im se nastoji pružiti mogućnost da odu u inozemstvo i pohađaju tečajeve stranih jezika. Osim studiranja, što je njihov prvi zadatak, bogoslovi se bave i spisateljstvom. Svoje radove objavljuju u Biltenu Teologije i časopisima Bosna franciscana i Jukić. Neki bogoslovi za Bilten Teologije redovito prevode sa stranih jezika zanimljive članke iz teologije, filozofije, umjetnosti. U tomu im pomažu i profesori zaduženi za izdavanje Biltena.
U našem klerikatu posebna se važnost pridaje pjevanju. Nekoliko naših bogoslova su kantori i svirači u crkvi. Svako jutro sviraju konventualnu misu i započinju psalme. U pjevanju psalama bogoslovi uglavnom koriste 8 koralnih modusa. Pjevanje psalama je poseban ugođaj. U klerikatu postoji i zbor koji pjeva samo koral, a zove se Fraternitas. Uz Fraternitas postoji i zbor fra Nenad Dujić koji pjeva polifoniju. U klerikatu djeluje i vokalno-instrumentalni sastav Jukić, koji je započeo s radom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. „Jukići“ uglavnom izvode „kršćanski rok“, ali i razne druge pjesme. Snimili su nekoliko kaseta i CD-ova. Više od deset godina u klerikatu djeluje i tamburaški sastav. Tamburaši redovito nastupaju na božićnim i uskrsnim priredbama. Uz pjevanje i sviranje glavna točka priredbi je dramski komad, koji izvode studenti i studentice Teologije uz veliku pomoć profesionalnih glumica. Naši su „glumci“ vrhunac svoje glumačke karijere postigli radeći s prvakinjom Narodnog kazališta u Sarajevu gospođom Nadom Đurevskom.
Pokraj zgrade naše Teologije nalazi se igralište za nogomet i košarku. Bogoslovi često igraju nogomet, a za Dan Teologije organiziraju turnir. U podrumu klerikata nalazi se vježbalište (teretana) i prostorija za stolni tenis, a u prostorijama klerikata nalazi se i pikado. Od ranog proljeća pa do kasne jeseni neki bogoslovi i profesori idu biciklima do vrela rijeke Bosne.
Zgrada našega klerikata nalazi se u prekrasnom parku u kojem raste razno drveće i raslinje. Dok se snjegovi otope bogoslovi započinju s uređenjem okoliša. Najprije pograbe travu, potom okopaju i obrežu ruže i ostalo raslinje, te pripreme vrt za sjetvu. Neki su se bogoslovi „sprijateljili“ s frezom i motokultivatorom. U našem vrtu bogoslovi pomažu vrtlaru saditi i okopavati luk, rajčicu, salatu.
Sve informacije vezane uz Franjevačku teologiju u Sarajevu možete pronaći na službenoj stranici:
http://franjevackateologija.ba/
Kontakt:
FRANJEVAČKA TEOLOGIJA – SARAJEVO
SAMOSTAN SV. PAVLA
Aleja Bosne Srebrene 111,
71000 SARAJEVO
tel: 033/453 266; 033/460 617; fax: 033/460 507
[email protected] www.franjevackateologija.ba
fra Josip Jozić, dekan Teologije
fra Danijel Nikolić, meštar bogoslova
Vezani članci:
Filozofsko teološka učilišta Provincije Bosne Srebrene