Najave

23.6.2024. Podmilačje
25.6.2024. Gorica/Livno
29.6.2024. Kedžara

Pridruži nam se

Želiš li biti franjevac Bosne Srebrene?
NA PUTU DO FRANJEVAŠTA
Muzej Vrata Bosne: Stari majstori u novom ruhu
17.11.2023.Tolisa

Ni mjesec dana nije prošlo od upoznavanja i susreta Uprave Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne s dr. Zsuzsannom Korhecz Papp, dipl. slikaricom i restauratoricom, a plodovi suradnje su već veliki i iznimno važni, ne samo za Muzej, nego i za BiH, ali i Republiku Hrvatsku, piše Facebook stranica muzeja "Vrata Bosne"

Pišući elaborat o restauraciji starih slika muzeja, dr. Zsuzsanna je provela istraživanje u vezi ikonografije, autora i podrijetla slika te pronašla neke jako zanimljive podatke. Neki od njih su i prije bili poznati, ali nedovoljno istraženi, a neki su potpuno novi i omogućuju sasvim drugačiji pogled na slike i njihovu povijesno-umjetničku vrijednost.

Fra Bono Nedić u svojoj knjižici „Kratka povijest župe i samostana toliškog“ (Pečuh, 1888.) piše kako je biskup Strossmayer, za svog pohoda u Tolisu 1875. godine, darovao samostanu i crkvi oltarne pale (slike) svoje stare crkve, propelo te tri vrijedne umjetničke slike: "Mučeništvo sv. Katarine" i dvije slike koje predstavljaju bivše biskupe bosansko-đakovačke.

Stručnim pregledom i istraživanjem dr. Zsuszanna u svom elaboratu otkriva koje su to slike iz muzeja krasile oltare stare crkve u Đakovu, a za neke od njih otkriva i njihove autore. Tako saznajemo da je slika „Sveti Ilija“ bila oltarna slika đakovačke crkve, a naslikao ju je osječki slikar Paulus Antonius Senser u 18. stoljeću.

Druge dvije oltarske slike crkve iz Đakova su „Sveti Josip“ i „Sveta Ana“, a naslikao ih je nepoznati bečki majstor u 18. stoljeću.

Slika „Sveta Katarina Aleksandrijska“, dar biskupa Strossmayera, najstarija je slika Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Naslikao ju je nepoznati autor u 16. stoljeću i ona je ujedno i najvrijednije umjetničko djelo muzeja.

Druge dvije slike, darovi biskupa Strossmayera, su „Bosanski biskupi s alegorijom vjere“ i „Bivši bosanski biskupi“. Dr. Zsuszanna je pronašla podatak da se skice ovih slika nalaze u Likovnoj zbirci Povijesnog muzeja Hrvatske u Zagrebu te da je njihov autor Josip Franjo Mücke.

Proanalizirala je i procijenila i druga djela starih majstora. Posebno je se dojmio „Uskrsli Krist“, rad nepoznatog autora iz 18. stoljeća. Pretpostavlja da je u pitanju posttiepolovski krug, odnosno venecijanska škola.

"Zahvaljujemo dr. Zsuszanni što je u ovako kratkom vremenu iznijela na svjetlo dana tako puno vrijednih i važnih podataka za zbirku naših starih majstora. Osobito joj zahvaljujemo na elaboratu o restauraciji svih slika te se nadamo da ćemo u idućoj godini uspjeti restaurirati barem one najugroženije. 

Restauracija svih slika starih majstora je dugotrajan i skup proces te se nadamo pomoći, ne samo Vlade Županije Posavske, nego i Grada Orašja, ali i federalnih i državnih nivoa vlasti jer djela starih majstora koja se čuvaju u Muzeju Vrata Bosne su na listi nacionalnih spomenika te su od velike kulturno-umjetničke važnosti za Bosnu i Hercegovinu", istaknuli su iz muzeja.

Izvor: kta